O nama

 

Centralizovana toplifikacija Tešnja započela je realizacijom programa grijanja industrijske zone u toku 1982./1984. godine. Pored opšte poznatih prednosti toplifikacije grada, pri utvrđivanju i razradi osnovne koncepcije, imala se u vidu uloga i značaj koji će toplifikacioni sistem imati u složenom urbanom i industrijskom razvoju grada, kao i racionalno korištenje energije i zaštita životne okoline.

Toplana je locirana na lokalitetu industrijske zone Bukva udaljene od grada Tešnja 1,5 km i ima lokacijske uslove za opsluživanje potrošača toplotnom energijom.

Decembra 1984.godine toplana je puštena u rad.

Izgrađena je udruženim sredstvima fabrika koje su locirane na lokalitetu Bukva.

Toplana je radila u sastavu „Pobjeda“, Fabrika pumpi i prečistača Tešanj, OOUR Energetika.

Od 1.jula 1997.godine OOUR Energetika se izdvojila iz „Pobjeda“, Fabrika pumpi i prečistača Tešanj u „Toplana“ d.d. Tešanj kao preduzeće u osnivanju. Od 1. januara 1998.godine pa sve do danas „Toplana“ Tešanj posluje kao samostalno preduzeće.

Toplana danas zapošljava 22 radnika.

Za potrebe proizvodnje toplotne energije u Toplani su instalisana dva kotla na čvrsto gorivo sa mehaniziranim loženjem.

Ukupno instalisani proizvodni kapaciteti u Toplani iznose 13 MW.

1. Udružioci u izgradnji „Toplane“ dd i % učešća

Pregled učešća udružilaca u izgradnji u „Toplane“ dd Tešanj na dan 07.08.1997 godine:

Učešće udružilaca u izgradnji Toplane:

YUD

DEM

%

1

UNICO Filter

123.688.499,80

2.826.647,95

44,1

2

“Pobjeda” dd

89.363.040,25

1.596.302,53

24,9

3

“ENKER”

74.228.484,00

1.362.678,07

21,3

4

SIZ (Općina Tešanj)

29.552.901,75

620.915,42

9,7

Ukupno sva udružena sredstva

316.832.925,80

6.406.543,97

100,0

2. Reorganizacija „Toplana“ dd

Općinsko vijeće Tešanj je na 17. sjednici održanoj dana 30.03.2006 godine donijelo „Odluku o organizovanju Javnog preduzeća „TOPLANA“ d.o.o. Tešanj“

Na osnovu navedene Odluke .JP „Toplana“d.o.o. ima slijedeću strukturu vlasništva kaspitala:

1

Osnovni kapital

KM

%

.1.1

Državni kapital

3.330.555,69

76,55

.1.2

Privatni kapital

1.020.491,58

23,45

Ukupno osnovni kapital

4.351.047,27

100,00

Ovom Odlukom stavljena je van snage „Odluka o organizovanju „Toplana“ dd Tešanj broj 932/97 od 19.05.1997 koja je uslijedila nakon odluke o izdvajanju „Toplane“ iz „Pobjeda“ dd Tešanj.

Dana 05.02.2008 godine „Toplana“ je upisana u sudski registar na osnovu rješenja Općinskog suda Zenica br. 043-0-Reg.-06-002319 od 05.02.2008, matični broj: I-7081.

Na osnovu odredaba člana 58.Zakona o registraciji poslovnih subjekata dana 02.05.2010. godine izvršena je preregistracija JP ” Toplana ” d.o.o. Tešanj u JP ” Toplana ” d.d. Tešanj.Preregistraciju je izvršio Kantonalni sud u Zenici pod registarskim brojem broj : 043-0-Reg-09-000378.

II Postojeće stanje

 

1 Propisi i zakonski osnov

  • Rješenje o urbanističkoj saglasnosti Općinskog sekretarijata za urbanizam i geodetske poslove broj: 04-364-558/82 od 13.01.1983 godine,

  • Rješenje o odobrenju za gradnju Općinskog sekretarijata za urbanizam i geodetske poslove broj: 04-361-533/83 od 06.09.1983 godine,

  • Rješenje o upotrebi objekta od Općinskog sekretarijata za urbanizam i geodetske poslove broj: 04-360-08/83 od 27.01.1988 godine,

  • Dopunsko rješenje „Službe za urbanizam, stambene i inspekcijskle poslove“ Općine Tešanj o odobrenju upotrebe izgrađenog objekta broj: 05-23-4-1372/2002/ od 08.10.2002 godine,

  • Rješenje broj 05/07-25-2955/02 od 26.12.2002 godine, Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, o vodoprivrednoj dozvoli za korištenje i upotrebu objekrta „Toplana“ Tešanj,

2 Rukovodstvo i glavne funkcije

Prezime i ime

Školska sprema

Funkcija

Bašalić Asim, dipl. ecc.

VSS

Direktor
Kuprić Armin, dipl. maš. ing

VSS

Vođa distribucije i održavanja
Hadžiahmetović Ćefa el.ing.

VS

Vođa poizvodnje i razvoja
Hrnjić Hamila, ekonomista

SSS

Finansije

3. Kapaciteti

Za potrebe toplifikacije Tešnja izgrađen je toplifikacioni sistem 140/75 stepeni C, radnog pritiska pr=13 bara. Postrojenje je projektovano za kombinovani način proizvodnje toplotne i električne energije. Izvedena je Prva faza – Proizvodnja toplotne energije, a okončana jetokom 1983/1984 godine. Za te potrebeizgrađena jei stavljena u eksploataciju kotlovnica zajedno sa armirano-betonskim dimnjakom visine h=45m i skladište uglja kapaciteta 2.000 tona, te deponija za šljaku i čađ.

3.1 Tehnički podaci kotlova

  • Tip kotla: KLM 100,
  • Proizvođač: TPK Zagreb,
  • Godina proizvodnje: 1983,
  • Radni medij: Vrela voda,
  • Temperatura radnog medija: 140/75 stepeni C
  • Izvedba kotla (nazivni pritisak): p=13 bara,
  • Toplotni kapacitet: Q=6,5 MW,
  • Ogrijevna površina kotla: Ak=292 m²,
  • Površina roštilja: Ar=11,5m²,
  • Sadržaj vode kod srednjeg vodostaja: Wsr=26,23m³,
  • Ukupni sadržaj vode: Wu=30,37 m³,
  • Temperatura dimnih plinova na izlazu iz kotla: 280 stepeni C

3.2. Pregled korisnika za grijanje postojeće stanje u 2012. godini,

  1. Stambeno naselje Krndija,
  2. Škola „Rešad Kadić“ Krndija,
  3. Vatrogasni dom,
  4. Stambenog naselja u ulici Ali-paše Hećimovića,
  5. Autobuska stanica,
  6. Raiffeisen banka,
  7. Stambeno-poslovni prostor u ulici Kralja Tvrtka,
  8. Centar za socijalni rad,
  9. Dom kulture i PBS,
  10. Volksbanka,
  11. Stambene zgrade Apoteka i Borovo, Bajas, Izudin Ibrahimpašić,
  12. Pobjeda“ dd Bukva,
  13. Pošta i stanovi iznad Pošte,
  14. Poreska uprava
  15. Općina,
  16. Džamije: Dibekhana i Hamzibegova,
  17. Stambeni prostor u ulici dr. Adema Handžića,
  18. Stambeni prostor u ulici Srebrenička,
  19. Zgrada Vakufske banke i stanari iznad,
  20. Opća bolnica,
  21. Dom zdravlja,
  22. Poslovni prostori ispod Bonice i Doma zdravlja,
  23. Zgrada „Saračević“,
  24. Stambeni prostor u ulici Meše Selimovića,
  25. Osnovna škola „Huso Hodžić“,
  26. Poslovni objekti kod O.Š.“ Huso Hodžić“,
  27. Stambeno-poslovni prostor u ulici „Braća Pobrić“,
  28. Stambeni prostor u ulici „Hajrudina Hajdića“;
  29. Stambeno naselje „Simetrale“,
  30. Zgrada MUP-a,
  31. Hodžić Muhamed Bukva,
  32. MADI“ Bukva,
  33. Trien“ Bukva,
  34. Sloga“, Enker,MANN+ HUMMEL i „Ukus“ ne griju se sa „Toplane“.

 

3.2.1. Struktura instalisane snage grijnih tijela u 2012 godini po potrošačima toplotne

energije.

Potrošači toplotne energije

Potrošnja MW

Učešće u %

Industrijski objekti

2,435

21,16%

Poslovni objekti

3,626

31,50%

Opća bolnica i Dom zdravlja

1,102

9,57%

Stambeni objekti

4,347

37,77%

Ukupno

11,51

100,00%